Podsejavanje pašnjaka značajno za obnovu degradiranih travnjaka

Podsejavanje pašnjaka predstavlja jednu od važnijih agrotehničkih mera za obnovu i unapređenje prirodnih travnjaka, sa ciljem povećanja prinosa i poboljšanja kvaliteta travne mase.

Ova mera ima poseban značaj u sanaciji degradiranih travnjaka, naročito u brdskim i planinskim područjima, gde doprinosi zaštiti zemljišta od erozije i očuvanju životne sredine.

Podsejavanje se primenjuje kada je travni pokrivač znatno proređen usled nepovoljnih vremenskih uslova, nedostatka nege ili nepravilnog korišćenja pašnjaka, ali i na mestima gde je vegetacija potpuno uništena erozijom, klizištima ili ljudskim aktivnostima poput krčenja šiblja, vađenja panjeva i prekomerne ispaše.
Ova mera podrazumeva usejavanje travnih i travno-leguminoznih smeša u postojeći travni pokrivač.

Stručnjaci navode da se najbolji rezultati postižu kada se podsejavanje kombinuje sa đubrenjem, jer se na taj način poboljšava sastav biljnih vrsta, povećava gustina travnog pokrivača i podiže kvalitet i količina prinosa.
Za podsejavanje se koriste travne i travno-leguminozne smeše prilagođene ekološkim uslovima i nameni travnjaka. Veća uspešnost može se postići ukoliko se prethodno obavi površinska obrada zemljišta, poput freziranja ili tanjiranja.

Najpovoljniji period za podsejavanje u brdskim krajevima je tokom marta i aprila, dok se u planinskim područjima preporučuje druga polovina aprila i maj. Nakon setve, površinu je potrebno dobro povaljati kako bi se obezbedili bolji uslovi za nicanje biljaka.

Preporučuje se i primena mineralnih NPK đubriva u količini od 70 do 90 kilograma po hektaru čistih hraniva, dok pozitivan efekat može imati i upotreba organskih đubriva.

Količina semena zavisi od stepena oštećenosti travnjaka. Kod manje proređenih površina koristi se od 15 do 30 kilograma semena po hektaru, dok je kod većih oštećenja potrebno i do 40 kilograma po hektaru.
Nakon podsejavanja potrebno je pažljivo korišćenje travnjaka. U prvoj godini ne preporučuje se ispaša kako ne bi došlo do oštećenja mladih biljaka, dok se kosidba obavlja kasnije i na većoj visini od zemljišta.

M.S.